Na današnji dan / 19. juli
Događaji na današnji dan
711. – Omejadske snage predvođene Tarikom ibn Zijadom su pobijedili u bici kod Gvadalete Vizigote predvođene kraljem Roderikom.
1545. – Brod „Meri Rouz“, ponos ratne flote engleskog kralja Henrija VIII, potonuo je u kanalu Solent između obale južne Engleske i ostrva Vajt. Život je izgubilo više od 700 ljudi.
1553. – Meri Tjudor proglašena je za kraljicu Engleske. Udajom za španskog princa Filipa približila se Vatikanu i progonila protestante, zbog čega je nazvana Krvava Meri i Katolkinja Meri. Tokom njene vladavine, Engleska je izgubila Kale (1558), svoje posljednje uporište u Francuskoj.
1566. – Kod Osijeka Turci dovršili Sulejmanov most.
1864. – Pobjedom u Trećoj bici za Nanking kineska dinastija Ćing je ugušila Tajpinški ustanak.
1870. – Francuski car Napoleon III objavio je rat Pruskoj, koji je imao teške posljedice po francusko Drugo carstvo. Francuska vojska pretrpjela je težak poraz u bici kod Sedana, car je zarobljen, a u Parizu je proglašena republika.
1877. – Održan je prvi teniski turnir u Vimbldonu. Pobijedio je engleski teniser Spenser Gor.
1883. – Na brdu Stražilovo iznad Sremskih Karlovaca sahranjeni su posmrtni ostaci srpskog pjesnika Branka Radičevića, nakon što su, 30 godina poslije njegove smrti, prenijeti iz Beča.
1900. – Otvorena je pariška podzemna željeznica (metro).
1918. – Britanci izveli prvi napad s nosača aviona.
1936. – Otpočela je socijalna revolucija u Španiji, koju je u djelo sprovodila anarho-sindikalistička Nacionalna Konfederacija Rada – CNT.
1937. – U Beogradu je došlo do sukoba policije i demonstranata (“krvava litija”) koji su protestovali zbog podnošenja skupštini na ratifikaciju konkordata između Vatikana i Kraljevine Jugoslavije. Konkordat je potpisan u julu 1935, ali zbog otpora javnog mnjenja nije stupio na snagu.
1941. – Britanski premijer Vinston Čerčil počeo je kampanju pod nazivom „V za pobedu“ (V for Victory) u Drugom svjetskom ratu.
1943. – U namjeri da oslabe italijanski fašistički režim, saveznici su u Drugom svjetskom ratu iz 700 aviona zasuli bombama aerodrome i vojne poligone u blizini Rima.
1947. – Aung San, borac za slobodu Burme, ubijen je par mjeseci prije osamostaljenja zemlje.
1956. – Lideri Jugoslavije, Indije i Egipta – Josip Broz Tito, Džavaharlal Nehru i Gamal Abdel Naser, potpisali su Brionsku deklaraciju o zajedničkoj protivblokovskoj politici, što je označilo početak stvaranja Pokreta nesvrstanih zemalja.
1974. – Španski diktator Fransisko Franko zbog bolesti je privremeno predao vlast princu Huanu Karlosu, koji je 1975, posle Frankove smrti, postao kralj Španije.
1980. – U Moskvi su otvorene 22. Olimpijske igre, koje je bojkotovalo više od 40 zemalja zbog sovjetske invazije na Avganistan.
1985. – Uslijed bujice blata izazvane rušenjem nasipa u dolini Stava u Italiji poginulo je 268 osoba.
1989. – Poljska Narodna skupština izabrala je generala Vojčeha Jaruzelskog za predsjednika Poljske.
1992. – Pokrenut prvi internet backgammon server u realnom vremenu, FIBS.
1994. – Narodna Skupština Republike Srpske odbila je Plan teritorijalnog razgraničenja u Bosni koji je početkom mjeseca Kontakt grupa ponudila zaraćenim stranama. SR Jugoslavija, od koje se očekivalo da utiče na bosanske Srbe da prihvate predloženi plan, kažnjena je pooštravanjem međunarodnih sankcija, a u Bosni je nastavljen rat.
1996. – Na zahtjev međunarodnih predstavnika u posljeratnoj Bosni predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić podnio je ostavku na sve javne funkcije.
1996. – U Atlanti nezavisna BiH po prvi put učestvuje u Olimpijskim igrama.
1997. – Irska republikanska armija objavila primirje u svojoj 28-godišnjoj kampanji protiv britanske vlasti u Sjevernoj Irskoj.
2000. – Rusija je predstavila svjetskom tržištu novo protutenkovsko oružje montirano na prikolici kros-kantri motocikla.
2001. – Britanski političar i pisac Džefri Arčer osuđen je na četiri godine zatvora za krivokletstvo i zloupotrebu pravde.
2002. – Masovne protuameričke demonstraciju Iranu u kojima je sudjelovalo nekoliko stotina hiljada ljudi.
2005. – Libanon dobio prvu vladu nakon povlačenja sirijskih trupa iz te zemlje, poslije 25 godina.
Rođeni na današnji dan
1700. – Rođen Ivan Ranger, najveći slikar hrvatskih pavlina.
1759. – Rođen Serafim Sarovski, ruski svetac.
1814. – Rođen Samjuel Kolt (engl. Samuel Colt), američki pronalazač, poznat po istoimenom revolveru.
1819. – Rođen Gottfried Keller, švicarski književnik.
1834. – Rođen Edgar Dega, francuski slikar, grafičar i vajar.
1855. – Rođen vojvoda Živojin Mišić, jedan od najvećih srpskih vojskovođa. Učesnik ratova od 1876. do 1878 i 1885, a u Prvom svjetskom ratu komandovao operacijama u Kolubarskoj bici, drugoj velikoj pobjedi Srba nad austrougarskom vojskom. Napisao nekoliko vojnih rasprava, od kojih je najpoznatije djelo „Strategija“.
1863. – Rođen Hermann Bahr, njemački književnik i dramatičar.
1876. – Rođen Ignac Zajpel, austrijski političar i sveštenik.
1890. – Rođen grčki kralj Đorđe II.
1893. – Rođen Vladimir Majakovski, ruski pisac, utemeljivač ruskog futurizma.
1896. – Rođen Arčibald Džozef Kronin, škotski književnik.
1898. – Rođen Herbert Markuze, njemački politički filozof i teoretičar društva, jedan od osnivača Frankfurtske škole.
1929. – Rođen Ilija Ladin, bosanskohercegovački pjesnik.
1946. – Rođen Ilie Năstase, rumunski tenisač.
1947. – Rođen Brajan Mej (engl. Brian May), gitarista grupe Queen.
1950. – Rođen Sima Avramović, profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu.
1952. – Rođen Krešimir Pavelić, hrvatski znanstvenik.
1954. – Rođena Verica Kalanović, srpska političarka, potpredsjednik Vlade Srbije.
1957. – Rođen Darko Janeš, hrvatski glumac.
1964. – Rođen Saša Lošić zvani Loša, pjevač i frontmen rok grupe Plavi orkestar.
1968. – Rođen Pavel Kuka, češki fudbalski reprezentativac.
1969. – Rođen Plovdivski mitropol Nikolaj.
1971. – Rođen Vitalij Kličko (ukr. Віталій Кличко), ukrajinski bokser i političar, bivši WBC i WBO prvak sveta u super-teškoj kategoriji i gradonačelnik Kijeva.
1976. – Rođen Benedikt Kamberbač (engl. Benedict Cumberbatch), britanski glumac.
1976. – Rođen Gonzalo de los Santos, urugvajski fudbaler.
1977. – Rođen Tomislav Jelinčić, hrvatski TV-voditelj i novinar.
1980. – Rođen Gzavje Malis, belgijski teniser.
1984. – Rođen Adam Morrison, američki košarkaš.
1985. – Rođen LaMarcus Aldridge, američki košarkaš.
1989. – Rođen Rune Velta, norveški skijaš-skakač.
Umrli na današnji dan
1374. – Umro Frančesko Petrarka (ital. Francesco Petrarca), italijanski pisac.
1427. – Umro je Stefan Lazarević, srpski knez (1389-1402), sin kneza Lazara i kneginje Milice, vazal turskog sultana Bajazita I do 1402. godine, kada se povukao u Carigrad gde je od vizantijskog cara Jovana II Paleologa dobio titulu despota. Posle poraza Bajazita I kod Angore od Mongola, sklopio je sporazum sa ugarskim carem Žigmundom I od kojeg je 1403. dobio Mačvu i Beograd, koji je proglasio prijestolnicom, a 1421. je naslijedio Zetu. Bavio se prevođenjem s grčkog, napisao je poslanicu „Slovo ljubve“. Njegova je zadužbina manastir Manasija.
1500. – Umro Miguel da Paz, asturijski princ.
1914. – Umro Janez Puh, slovenski izumitelj.
1918. – Umro Đura Stantić, sportista, svjetski prvak.
1936. – Umro je srpski geolog i političar Jovan Žujović, osnivač geološke nauke u Srbiji. Napravio je prvu preglednu geološku kartu Srbije i napisao mnogobrojne radove iz geologije, paleontologije i antropologije.
1945. – Umro Dragutin Gavrilović, najpoznatiji srpski major dok je u jugoslavenskoj vojsci napredovao do čina pukovnika.
1947. – Ubijeni su burmanski premijer Aung San i šest ministara. Atentat su izvršili politički protivnici tokom zasjedanja vlade.
1955. – Umrla Helen Crlenkovich, američka skakačica u vodu.
1957. – Umro Curzio Malaparte, italijanski književnik i publicist.
1965. – Umro je korejski državnik Singman Ri, prvi predsjednik Južne Koreje 1948. Sa vlasti se povukao 1960. pod pritiskom studentskih protesta zbog izbornih prevara.
1984. – Umro Marko Tajčević, srpski kompozitor, muzikolog i muzički kritičar.
1992. – U eksploziji automobila-bombe u Palermu ubijen je Paolo Borselino, vodeći italijanski sudija u borbi protiv mafije.
2010. – Umro Lorenzen Wright, američki košarkaš.
2014. – Umro Džejms Garner (engl. James Garner), američki glumac.
Sveci pravoslavne crkve na današnji dan
– Prepodobni Sisoje Veliki
– Sveti mučenici Marin i Marta, sa sinovima Avdifaksom i Avakumom, sveštenikom Valentinom, Kirinom, Asterijem i mnogim drugim
– Obretenije moštiju svete Julijanije device
– Sveta mučenica Lukija