Društvo

UZALUD (M)UČENJE U Srpskoj bez posla 76 magistara i 23 doktora nauka

Od ukupnog broja nezaposlenih u Republici Srpskoj, svaki deveti ima fakultetsku diplomu, a bez posla je i nemali broj mastera, magistara i doktora nauka.

Loading...

Analiza Zavoda za zapošljavanje RS pokazuju da je, prema posljednjim podacima, u Srpskoj prijavljeno 95.938 nezaposlenih.

Od ukupnog broja nezaposlenih koji su na evidenciji, visoku stručnu spremu ima 11.408 lica, podaci su Zavoda za zapošljavanje RS.

– U okviru sedmog stepena visoke stručne spreme, najviše prijavljenih lica su diplomirani ekonomisti, diplomirani pravnici, profesori razredne nastave, profesori engleskog jezika i diplomirani psiholozi. Od ukupnog broja nezaposlenih osoba s visokom stručnom spremom u Srpskoj, na evidenciji se nalazi i 619 mastera, 76 magistara i 23 doktora nauka – naglašavaju za Srpskainfo u ovom zavodu.

Ovi podaci nedvosmisleno pokazuju da su obrazovni sistem i potrebe domaćeg tržišta rada u velikom raskoraku.

Takođe, riječ je o ljudima koji su već određeno vrijeme na evidenciji zavoda za nezaposlene sa prilično neizglednim šansama za pronalazak zaposlenja u struci.

Pravnik za volanom

Velibor S, pravnik iz Banjaluke, kaže da je već izgubio nadu da će se uskoro zaposliti, te da ozbiljno razmišlja da ide u Sloveniju, gdje bi radio kao vozač.

– Prava sam upisao jer je to bilo jedino što me je interesovalo. Bio sam solidan student, a fakultet sam završio u roku, nadajući se da ću se, ako ne odmah, zaposliti bar u dogledno vrijeme. Međutim, nikako da se dočepam posla u struci, jer ovoj državi, očigledno, pravnici više ne trebaju. U međuvremenu sam se prijavio na par konkursa, koje sam upratio, ali nisam prošao. Povremeno odradim nešto privatno, često i van struke, i to je to – ističe naš sagovornik.

Duško Milunović, ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS, takođe smatra da je poražavajuće da obrazovani ljudi tavore na biroima, ali da dio odgovornosti spada i na mlade koji upisuju fakultete.

– Bitno je da čovjek studira ono što voli, ali mora da se razmišlja i o tome da li je zanimanje za koje se odlučio perspektivno – ističe Milunović.

Poraz društva

Dodaje da nije stvar u tome da neko samo završi fakultet, a da poslije toga bude nezaposlen i nezadovoljan.

– Ljudi u današnje vrijeme moraju da razmišljaju o tome sa kojim će fakultetom uspjeti dobiti posao, a jasno je da to nisu zanimanja iz oblasti prava, ekonomije, prosvjete. S druge strane, da u Banjaluci ima 300 informatičara, oni bi uspjeli da nađu posao. Takođe, država će u većoj mjeri morati planski da vrši obrazovanje kadrova, odnosno da prilagođava obrazovni sistem potrebama privrede – poručuje Milunović.

U Uniji udruženja poslodavaca RS naglašavaju da je poraz jednog društva da ljudi s fakultetskim diplomama, te magistri i doktori nauka vrijeme gube na biroima.

– Šteta je za cijelo društvo da ne može da apsorbuje takav kalibar koji, nažalost, nema mogućnost da u praksi pokaže i dokaže ono za što se školovao – naglašava predsjednik ove unije Dragutin Škrebić.

Prema njegovim riječima, diplomci, magistri i doktori nauka na biroima dokaz su da u državi ne postoji plan školovanja potrebnih profila.

– Tim ljudima ostaje samo da se prekvalifikuju za zanimanja koja privredi trebaju – kaže Škrebić.

Poziv privrednicima

Iz Ministarstva prosvjete i kuklture RS poručuju da su pozvali privrednike u lokalnim zajednicama da dostave svoje potrebe za kadrom u narednom periodu.

– Nastojaćemo da obezbijedimo školovanje kadra za kojim postoji potreba u lokalnim zajednicama – kažu u ovom ministarstvu.

Ranije analize pokazale su da, u okviru sedmog stepena stručne spreme, poslodavci najviše traže profesore matematike i fizike, te ljekare, inženjere građevine, diplomirane veterinare, geodete. Na posao najduže čekaju profesori filozofije i socijologije, profesori geografije, diplomirani novinari, bibliotekati i inženjeri menadžmenta.

Nisu spremni da rade van struke

U banjalučkoj Agenciji za posredovanje pri zapošljavanju „Spektar“ naglašavaju da je u planu projekat koji podrazumijeva uključivanje fakultetski obrazovanih ljudi u program obuke za IT sektor.

– Bez obzira na njihovo zanimanje, oni bi imali i teoretsku i praktičnu obuku za zanimanja iz takozvane kreativne industrije. To je nešto što se traži i što bi ljudima koji su dugo na birou, a koji su uglavnom studirali društvene nauke, moglo da pomogne da napokon dođu do posla – kaže direktor ove agencije Miroslav Vukajlović.

Dodaje da smo godinama proizvodili kadar koji nam nije bio potreban, zbog čega smo i dospjeli u poziciju da nam visokoobrazovani ljudi nemaju posla.

– Takođe, malo tih ljudi je spremno da prihvati posao mimo svoje struke, pa da se kroz rad i dokazivanje bore da dođu do onoga za što su se školovali – ističe Vukajlović.

Izvor

Ključne riječi
Loading...
Obavještenja
Obavijesti me o
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments
Back to top button
Close
Close

Blokiranje reklama

Molimo Vas da nas podržite tako što ćete isključiti blokiranje reklama. Nakon isključenja, ponovo učitajte ovu stranicu (Reload). Hvala!