Banja Luka u „plusu“ od 4,35 miliona KM, sav novac ide u nove javne radove
Odbornici Skupštine Grada usvojili su na današnjoj sjednici Nacrt rebalansa gradskog budžeta u iznosu od 144,3 miliona KM, što je uvećanje za 10,5 miliona KM u odnosu na početni budžet za tekuću godinu.
-To je rezultat domaćinskog poslovanja u prošloj i ovoj godini, tako da imamo na raspolaganju određeni suficit ili druge finansijske radnje kojima smo obezbijedili dodatna sredstva u budžetu – kazao je gradonačelnik Igor Radojičić naglašavajući da u rebalansu nije predviđeno dodatno kreditno zaduženje.
Ukupan iznos suficita iz prošle godine za raspodjelu je 4,35 miliona KM, a prema Radojičićevim riječima – raspoloživ novi iznos sredstava primarno se usmjerava u različite projekte.
-Ono što planiramo do prijedloga rebalansa završiti, jeste da potpuno zatvorimo finansijsku konstrukciju za novi most u Srpskim toplicama, te nastavak rekonstrukcije gradske urbane zone i više sistema vodosnabdijevanja uključujući nastavak na tri kraka Crnog vrela i završetak Česme tri i četiri. Tu su i manji vodovodi u Mišinom hanu i Zelenom viru, kao i kanalizacija u Vrbanji – naveo je Radojičić.
Pored toga, kako je istakao, predviđena je rekonstrukcija više društvenih domova, za šta je planirano 350.000 KM, zatim završetak objekta novog doma u Krminama, objekta MZ i policijske stanice na Laušu i iduće godine višenamjenskog objekta na Petrićevcu.
-Planirana je obnova desetak osnovnih škola, za šta imamo dijelom obezbijeđena sredstva budžetom i dijelom je planiran transfer sa viših nivoa vlasti – istakao je Radojičić.
Nacrt rebalansa budžeta je upućen u javnu raspravu, koja će trajati od 11. do 15. aprila i tokom koje će svi zainteresovani imati priliku da iskažu svoje prijedloge, primjedbe i sugestije na taj dokument.
Kako je najavio Radojičić, uskoro će uslijediti i refinansiranje oko 60.2 miliona KM preostalog komercijalnog duga, za šta su „zeleno svjetlo“ danas dali i odbornici.
-U međuvremenu, tržište novca je išlo u korist eventualnih korisnika u smislu da novca ima mnogo i da kamatne stope padaju. Zato naša ponuda ide da dobijemo neutralan ili pozitivan efekat u smislu uštede novca i rata otplate. Prijedlog sa kojim ide javni poziv jeste kamatna stopa od 2,9 ili niža što bi bilo odlično ako bi uspjeli dobiti, u odnosu na prethodni aranžman koji je bio na 4,4 odsto – pojasnio je Radojičić.
Komentarišući danas usvojene dopune odluke o određivanju radnog vremena pravnim licima i preduzetnicima koji obavljaju trgovinsku, zanatsku i uslužnu djelatnost na području Banje Luke, kojim se daje mogućnost rada trgovačkim centrima nedjeljom do 22 časa, kazao je da Banja Luka dobila najveći regionalni šoping mol i ako hoćemo da budemo konkurentni sa centrima u regionu, onda je to radno vrijeme isto kao kod njih.
-Banja Luka se ustvari nalazi na klackalici između svog konceptualnog budućeg razvoja. Da li smo jedna industrijska varoš iz osamdesetih godina ili smo ono što je i zvanično novi status ovog grada – glavni grad Republike Srpske i regionalni centar. A glavni grad sa sobom nosi i drugačiji život i ritam, drugačije cijene, nosi i buku i događaje i drugačije radno vrijeme – rekao je Radojičić.
Ono što se svjesno ili nesvjesno brka kod ove odluke, kako je istakao – jeste da se odlukom o radnom vremenu tržnog centra ne reguliše radno vrijeme radnika.
-Radno vrijeme radnika je propisano Zakonom o radu i granskim kolektivnim sindikalnim ugovorom. Prema tome, ako fabrika radi 16 sati to ne znači da i radnik toliko radi, nego on radi osam sati. Ako radi duže od toga, onda je to pitanje sindikata, inspekcije i poslodavca da li krši druge zakone i nije pitanje radnog vremena – pojasnio je Radojičić.
Predsjednik Skupštine grada Banja Luka Zoran Talić rekao da je bitno da će kompletna razrada rebalansa budžeta biti u samim programima komunalne potrošnje i programima za saobraćaj, gdje će se , kako je rekao najviše ulagati.
Osvrćući se na datu mogućnost trgovačkim centrima da rade nedjeljom do 22 časa, kazao je da nije u nadležnosti Grada da utvrđuje radno vrijeme radnika , ističući da je to stvar Zakona o radu koji je jasno propisao 40 sati sedmično i to je stvar sindikata, poslodavca i inspekcije koja to treba da kontroliše.
-Grad samo daje mogućnost da objekat može da radi – rekao je Talić i dodao da će lično tražiti da inspekcija mora vršiti nadzor da se ni jednog trenutka ne krši prava radnika i da ni jednog trenutka ne budu zloupotrebljena prava radnika i Zakona o radu.
Odbornici su na današnjoj sjednici donijeli odluku i o komunalnim taksama prema kojoj će veliki broj organizacija civilnog društva, kao i brojna preduzeća biti u povoljnijem položaju. Između ostalog, ovom odlukom smanjene su komunalne takse za privrednike, pa tako, recimo, za auto-škole taksa je snižena sa 260 KM na 150 KM, a kada je u pitanju nevladin sektor, praktično za sva udruženja takse su snižene u rasponu od 40 do 150 maraka.
Prema ovoj odluci, udruženja koja okupljaju lica sa invaliditetom, udruženja koja u partnerstvu sa gradom i uz podršku Centra za socijalni rad pružaju socijalne usluge svojim korisnicima te neprofitna udruženja humanitarnog karaktera, plaćaće komunalnu taksu 40 KM, umjesto dosadašnjih 360 KM. Snižena je i taksa za kulturno-umjetnička društva, sa 360 na 60 KM.
Danas je usvojena i odluka o javnim parkiralištima i garažama na teritoriji grada kojom je predviđeno da, osim gradskih službi, uslugu javnih parkinga mogu organizovati i privatne kompanije.
Na današnjoj sjednici usvojena je i odluka o izmjenama odluke o isporuci toplotne energije, kojom se uvode jasne i precizne procedure u slučaju isključenja sa sistema daljinskog grijanja, ako i odluka o zaključivanju sporazuma između Banje Luke i Kumanova.
Parlament je usvojio i izvještaj o realizaciji Programa rada Skupštine u prošloj godini, kao i izveštaji o radu za prošlu i programi rada za ovu godinu: Gradske razvojne agencije, Centra za socijalni rad i Fondacije Inovacioni centar Banja Luka. Plan utroška sredstava zza tehničko opremanje Profesionalne teritorijalne vatrogasne jedinice Grada Banja Luka u 2019. godini takođe je podržan na ovom 31. zasjedanju, kao i više tačaka iz oblasti prostornog planiranja.
U prošloj godini 30 miliona ulaganja u kapitalne projekte
Odbornici su danas usvojili i izvještaj o radu gradonačelnika i Gradske uprave u 2018. godini. Tokom prezentacije urađenog, gradonačelnik Radojičić je istakao da je u prošloj godini bilo preko 30 miliona maraka investicija u kapitalne projekte.
-Banja Luka je prošle godine dobila i strateške dokumente, i to strategiju razvoja grada i, po prvi put, strategiju razvoja kulture. Poslije 30 godina je spojen Istočni tranzit, poslije četiri decenije uradili smo prvu sportsku dvoranu, a nakon deset godina završenaa je fabriku vode Crno vrelo. Gradi se novi most na lokaciji Zelenog, urađene su glavna saobraćajnica kroz Česmu i put za Priječane, četiri nove kružne raskrsnice i brojne druge saobraćajnice – rekao je Radojičić.
On je naglasio i da je iza nas prva grijna sezona Eko toplane, u koju Grad nije morao da uloži nijednu dodatnu marku. Uveden je cjelodnevni režim grijanja, a prema riječima gradonačelnika – redovno mjerenje kvaliteta vazduha pokazalo je da su u odnosu na raniji period, kada se Banja Luka grijala na mazut – drastično smanjene emisije štetnih čestica.
Značajna su bila i ulaganja u poboljšanje poslovnog ambijenta, a od početka godine u funkciji je i jednošalterski sistem izdavanja građevinskih dozvola.
Nisu izostala ni ulaganja u manje vodovodne sisteme, i to rađeno je na ukupno njih 19, dvadesetak škola je obnovljeno, za najmlađe, uz nova mjesta za igru, obezbijeđen je smještaj u dva nova vrtića. Za rekreativce urađene su tri staze i dvije nove teretane u prirodi.
Svi zahtjevi za sufinansiranje vantjelesne oplodnje su odobreni. Stipendirano je 1.512 učenika i studenata. Podržani su i brojni projekti iz kulture, turizma, sporta i uopšte civilnog sektora.
Za sve urađeno, u Banju Luku su prošle godine stigla i značajna priznanja, od kojih izdvajamo: Svjetsku bronzanu nagradu za inovativan projekat nove gradske toplane, nagradu za najbržu urbanu transformaciju u saobraćaju tokom jedne godine, nagradu Ujedinjenih nacija za projekat zdravog starenja posvećen ljudima treće životne dobi, nagradu na Salonu urbanizma Srbije za projekat arboretuma, a ponijeli smo i titulu Evropski grad sporta za 2018. godinu. Banja Luka je prošle godine ušla i u finale takmičenja za titulu Evropska prestonice kulture 2024. što je takođe značajan uspjeh.
Aprilske nagrade
Gradski parlament donio je danas odluke o dodjeli nagrada i priznanja povodom 22. aprila – Dana grada, prema kojoj će proslavljeni sportista Abas Arslanagić i poznati književnik i prevodilac Kolja Mićević dobiti ovogodišnje najveće gradsko priznanje – Ključ grada sa „Poveljom počasni građanin grada Banja Luka“.
„Zlatni grb Grada“ dobiće generalni direktor kompanije M:tel Marko Lopičić za postignute vrhunske rezultate i uspjehe u oblasti privrede, iskazanu humanost i doprinos razvoju grada; generalni konzul Srbije u Banjoj Luci Vladimir Nikolić za izuzetan doprinos u razvoju grada; direkotor kompnaije „Tropik“ Bojan Risović za vrhunske rezultate i uspjehe u oblasti privrede i dekan Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci prof. dr Ranko Škrbić za izuzetan doprinos u oblasti obrazovanja i nauke.
Dobitnici ovogodišnje plakete Grada, prema danas usvojenim odlukama, su: Biserka Kolevska za izuzetna ostvarenja u oblasti kulture i doprinos u razvoju pozorišne umjetnosti; Kolo srpskih sestara za izuzetno humana djela; Humanitarna organizacija Lučijano Lama sa Sicilije kao vid priznanja za izuzetno humana djela i rad na razvijanju kulture dijaloga; Boris Vrhovac za izuzetno humana djela; Javna ustanova Dom za djecu i omladinu bez roditeljskog staranja „Rada Vranješević“ za izuzetna ostvarenja u oblasti obrazovanja i vaspitanja i za izuzetno humana djela; primarijus dr Milutin Vučkovac kao poseban vid priznanja za izuzetna ostvarenja u oblasti medicine, posebno u oblasti doprinosa natalitetnoj politici grada; Dunja Simić za izuzetna ostvarenja u oblasti kulture i umjetnosti; Zoran Pejašinović za izuzetna ostvarenja u obrazovanju i postignuća u razvoju kulture i očuvanju kulturnog nasljeđa i zavičajne istorije.
„Nagrada Grada Banja Luka mladima“, koja je i novčana u iznosu od 1.500 KM, dobiće Radovan Ivanović za izuzetan doprinos u oblasti kulture i umjetnosti i promociji muzičke kulture i Nemanja Pakić za izuzetan doprinos u oblasti nauke i obrazovanja. Tradicionalno, aprilske nagrade biće uručene na sam Dan grada 22. aprila, na svečanoj akademiji.
Skupština je završila sa radom nešto prije 19 časova.