Mađari ispituju hrast u Srpskoj, žele obnoviti svoje šume
BANJALUKA – Da je šumsko bogatstvo Republike Srpske neprocjenjivo, svjedoči podatak da Mađari ovih dana ispituju genetički materijal hrasta kitnjaka u tri opštine u Srpskoj kako bi obnovili svoje šume.
Usljed velikih klimatskih promjena šume hrasta kitnjaka u Mađarskoj pretrpjele su veliku štetu, a istraživanja koja je sproveo tamošnji Šumarski institut Šarvar dovela su istraživače u Srpsku kako bi našli kvalitetan genetički materijal hrasta otporan na sušu koji planiraju da koriste za sjeme na svojoj teritoriji.
Profesor sa Šumarskog fakulteta u Banjaluci Milan Mataruga, kome su se Mađari i obratili za pomoć, ističe za “Glas Srpske” da su predmet istraživanja staništa na kojima se nalazi hrast kitnjak.
“Odabrana je populacija pored Kozarske Dubice kao reprezentant pripanonske oblasti, zatim populacija u Tesliću kao reprezentant oblasti unutrašnjih Dinarida i na kraju populacija u Foči kao reprezentant bliže mediteranskoj oblasti. U isto vrijeme raspored obezbjeđuje distribuciju kitnjaka od sjevera do juga Republike, kao i različite geološke podloge i zemljište na kojima se ova vrsta nalazi”, pojasnio je Mataruga.
Dodao je da su Mađari istraživanje usmjerili na hrast kitnjak jer je ta vrsta drveta dosta skromna u pogledu zemljišta na kojem raste.
“Ta vrsta hrasta raste na plitkim i skeletnim zemljištima, odnosno na toplijim staništima. Svakako treba da istaknem visok kvalitet i cijenu drveta ove vrste, zato i ne čudi interesovanje za hrast kitnjak”, dodao je Mataruga i naglasio da Mađari prvenstveno traže one vrste koje daju bolje rezultate u “klimatski adaptivnom šumarstvu”.
Da je baš Kozarska Dubica izabrana za jednu od prvih lokacija na kojoj je uzet genetički materijal i ne čudi, s obzirom na to da je ova opština nazvana po staroslovenskoj riječi “dub” što znači hrast, i to upravo zato što je oduvijek bila bogata hrastovom šumom.
Koordinator projekta i lider u segmentu oplemenjivanja drveća Šumarskog instituta Šarvar Atila Benke smatra da bi na osnovu prvih zapažanja kroz dimenzije stabala, prevashodno u zapremini, prečnicima i visinama, sjemenski objekat u Prosari nadomak Kozarske Dubice mogao biti podesan izvor materijala za potrebe Mađarske.
“Procjenjujemo da je trenutno hrast u Mađarskoj ugrožen djelovanjem klimatskih promjena i upravo smo sebi postavili cilj da pronađemo adekvatne i najbolje populacije južno od Mađarske koje bismo u budućnosti mogli koristiti kao izvor sjemena za naše potrebe”, istakao je Benke tokom nedavnog boravka u Kozarskoj Dubici.
Istraživački tim iz Mađarske će uzimanje uzoraka sa predviđenih lokacija završiti do kraja ove godine da bi u februaru naredne započeo laboratorijske analize.
Preliminarni rezultati analiza se očekuju u junu, a do kraja 2020. i konačan redoslijed lokacija sa kojih će uzimati sjeme i rasadni materijal kojim će u Mađarskoj biti obnovljena populacija hrasta kitnjak
Milan Mataruga ističe da će, ako se pokaže da je naš hrast kitnjak pogodan za pošumljavanje u dijelu Mađarske, biti teško proizvesti dovoljnu količinu sjemena i sadnog materijala za njihove potrebe.
“Nauka treba da objektivno da preporuke, a predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS i preduzeća ‘Šume Srpske’ i lokalne zajednice kroz pregovaračke procese da naplate naš ‘genetički resurs’ sadržan u šumskom reproduktivnom materijalu, koji može biti u ovom slučaju veći od prihoda sječom stabala”, rekao je Mataruga.
