Uskoro u Srbiji 166. list Miroslavljevog jevanđelja
Ministar kulture i informisanja Srbije Vladan Vukosavljević najavio je da će u narednih nekoliko mjeseci iz Rusije u Srbiju biti vraćen jedini list koji nedostaje najstarijem sačuvanom srpskom ilustrovanom ćiriličnom rukopisu Miroslavljevom jevanđelju, i to nakon vijek i po.
U Rusiju će biti upućeno sedam slika ruskog umjetnika Nikolaja Reriha koje za Ruse imaju izuzetnu vrijednost, budući da je riječ o značajnoj renesansnoj ličnosti ruske kulture sa kraja 19. i početka 20. vijeka.
Vukosavljević je naveo da je sa ruskim kolegom Vladimirom Medinskim o tome potpisao sporazum, koji su potvrdili predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsjednik Rusije Vladimir Putin tokom nedavnog sastanka u Beogradu.
On je podsjetio da je Srbija dugo pokušavala da vrati 166. list vrijednog rukopisa, dodavši da je to bilo pravno nemoguće jer u Rusiji postoji zakon o zabrani vraćanja umjetničkih dijela koja se nalaze na teritoriji te zemlje.
Prema njegovim riječima, rješenje je pronađeno nakon što su Rusi počeli da se raspituju o tome da li u Srbiji postoje Rehirova dijela, te se ispostavilo da ih ima sedam i da nema pravne prepreke za njihovo vraćanje.
Miroslavljevo jevanđelje čini jedan od najvećih meterijalnih spomenika srpske kulture, a u slovenskoj paleografiji i svjetskoj istoriji umjetnosti tretira se kao dokument prve kategorije čija je umjetnička vrijednost neprocjenjiva.
Arhiepiskop i naučnik Porfirije Uspenski, predvodeći rusku duhovnu misiju, posjetio je 1845/1846. godine manastir Hilandar i fasciniran izgledom Miroslavljevog jevanđelja ponio sa sobom 166. list u Rusiju.
Miroslavljevo jevanđelje je jevanđelistar – bogoslužbena knjiga, koja ima djelove četiri Јevanđelja, dok njegov kožni povez nije prvobitan, već je, vjerovatno, iz 14. vijeka i pretpostavlja se da je preuzet iz nekog drugog rukopisa.
Za kulturno dobro od izuzetnog značaja Miroslavljevo jevanđelje proglašeno je 1979. godine, a od juna 2005. godine upisano je na listu Uneska “Pamćenje svijeta”.
Ova rukopisna knjiga čuva se u Narodnom muzeju u Beogradu i povremeno predstavlja javnosti.