Magazin

Na današnji dan / 23. juli

Događaji na današnji dan

1759. – Rusi u Sedmogodišnjem ratu, pod komandom generala Petra Semjonoviča Saltikova, potukli prusku armiju u bici kod Kaja, na istoku Njemačke.

1828. – Vilijem Bart iz Mičigena, SAD, patentirao „tipografer“, koji se smatra prvom pisaćom mašinom.

Loading...

1840. – Britanski parlament donio zakon o ujedinjenju Gornje Kanade, s pretežno engleskim, i Donje, s pretežno francuskim stanovništvom, u jednu političko-upravnu cjelinu sa zajedničkim parlamentom.

1883. – Dalmatinski sabor proglasio hrvatski jezik službenim jezikom u kraljevini Dalmaciji u Austro-Ugarskoj.

1914. – Austro-Ugarska uputila ultimatum Srbiji da sprovede istragu povodom atentata na prijestolonasljednika Franca Ferdinanda 28.6. u Sarajevu, zahtijevajući da u istrazi učestvuju i austrougarski policajci. Srbija odbila zahtjev smatrajući da je to zadiranje u suverenitet države.  Austro-Ugarska je 28.7. objavila rat Srbiji.

1920. – Francuske trupe savladale arapsku vojsku kralja Fejsala I, ušle u Damask i učvrstile svoj mandat nad Sirijom.

1942. – Njemačke trupe počele nadiranje prema Staljingradu, gdje je vođena jedna od najvećih bitaka Drugog svjetskog rata. Završena 2. 2. 1943. njemačkim porazom.

1942. – Počele su sa radom gasne komore u logoru Treblinka, ubivši oko 6.500 Jevreja koji su dan ranije transportovani iz Varšavskog geta.

1946. – U eksploziji bombe koju je u hotelu „King David“ u Jerusalimu podmetnula ekstremna jevrejska cionistička organizacija Irgun, poginulo više od 90 osoba, mahom britanskih oficira i vojnih službenika.

1952. – U Egiptu izvršen vojni puč pod vodstvom generala Mohameda Nagiba, kojim je zbačen kralj Faruk I. Na prijesto je stupio njegov maloljetni sin Fuad II, a naredne godine proglašena republika na čelu s generalom Nagibom.

1952. – U Parizu je osnovana Evropska zajednica za ugalj i čelik, prva preteča Evropske unije.

1974. – Grčka vojna vlada pozvala Konstantina Karamanlisa da se vrati iz izbjeglištva u Parizu i formira Vladu. To je bio kraj sedmogodišnje vladavine vojne hunte u Grčkoj.

1982. – Međunarodna komisija za lov na kitove donijela odluku o potpunoj zabrani komercijalnog lova na kitove. Zabrana stupila na snagu 1985.

1983. – Borba za nezavisnost Tamila eskalirala u građanski rat u Šri Lanki, kada su tamilski pobunjenici ubili 13 vojnika, a sinhaleška većina odgovorila ubijanjem hiljade tamilskih civila na jugu zemlje.

1991. – Komunistička partija SSSR objavila nacrt platforme kojom se prihvataju privatna svojina, integracija ekonomije u svjetsko tržište i sloboda vjeroispovijesti.

1992. – Abhazija proglasila nezavisnost od Gruzije.

1995. – Ujedinjene nacije izdale naredbu o raspoređivanju Snaga za brza dejstva na području Sarajeva.

1996. – U Sarajevo stigao prvi kontigent oružja iz američkog programa „Opremi i obuči“, namijenjen armiji Federacije Bosne i Hecegovine.

1997. – Skupština Jugoslavije izabrala Slobodana Miloševića, dotadašnjeg predsjednika Srbije, za predsjednika SRJ. Ispred skupštinske zgrade okupilo se više hiljada ljudi, jedni su izražavali podršku, a drugi protestovali, dok su beogradski studenti akcijom „Jedna izgubljena glava, jedna cipela“ obilježili osam godina Miloševićeve vladavine, tokom koje je ogroman broj mladih ljudi napustio zemlju.

1999. – Ruski kosmonaut Sergej Avdejev postavio, boraveći u svemirskoj stanici „Mir“ 712 dana, novi rekord u neprekidnom boravku u svemiru.

1999. – U selu Staro Gracko, na Kosovu i Metohiji ubijeno je 14 Srba dok su na svojim imanjima žnjeli pšenicu.

2000. – Lans Armstrong drugu godinu za redom pobijedio na prestižnoj trci „Tur de Frans“, iako su ljekari tokom njegovog liječenja 1996. procijenili da su male šanse da preživi jer boluje od raka.

2001. – Jedini međunarodni aerodrom u Šri Lanki zatvoren kada su „Tamilski tigrovi“ izvršili teroristički napad na obližnju vojnu vazduhoplovnu bazu. U napadu ubijeno 18 ljudi, a uništeno ili oštećeno 13 aviona.

2007. – Prvi Ombudsman u Srbiji položio zakletvu u Skupštini Srbije.

2010. – Podjelom odličja završene 2. Hrvatske svjetske igre.

2014. – Avion kompanije TransAsia Airways pao je u naseljeno mjesto na ostrvu Penghu (Tajvan) tokom prinudnog slijetanja. U avionu se nalazilo 54 putnika i 4 člana posade, poginulo je 48 osoba.

Rođeni na današnji dan

1786. – Rođen Franz Berwald, švedski kompozitor.

1892. – Rođen Hajle Selasije I (engl. Haile Selassie I), etiopski car od 1930. Iz zemlje izbjegao 1936. posle italijanske okupacije, vratio se 1941. i vladao do 1974, kad je zbačen državnim udarom.

1906. – Rođen Vladimir Prelog, hrvatski naučnik, hemičar.

1908. – Rođen Elio Vittorini, italijanski književnik.

1920. – Rođena Amalia Rodrigues, portugalska pjevačica tradicionalne muzike fado.

1930. – Rođena Slavica Fila, hrvatska glumica.

1938. – Rođen Götz George, njemački glumac.

1943. – Rođen Džafer Mahmutović, bosanskohercegovački pisac i historičar.

1947. – Rođen Milan Ivkošić, hrvatski novinar.

1956. – Rođen Mirko Miočić, najpoznatiji je hrvatski kvizoman.

1957. – Rođen Theo van Gogh, nizozemski režiser.

1963. – Rođen Slobodan Boba Živojinović srpski teniser.

1965. – Rođen Saul Hudson, poznatiji kao Slash, je bivši gitarista hard rock benda Guns N’ Roses.

1967. – Rođen Filip Simor Hofman (engl. Philip Seymour Hoffman), američki glumac.

1973. – Rođena Monica Lewinsky, američka predsjednička praktikantica u Bijeloj kući.

1975. – Rođen Mario Tokić, hrvatski fudbaler i trener.

1976. – Rođena Judit Polgar (mađ. Polgár Judit), mađarska šahovska prvakinja jevrejskog porijekla.

1976. – Rođen Péter Halász, mađarski dirigent.

1981. – Rođen Dario Damjanović, bosanskohercegovački fudbaler.

1984. – Rođen Brandon Roy, američki košarkaš.

1989. – Rođen Danijel Džejkob Radklif (engl. Daniel Jacob Radcliffe), britanski glumac.

1991. – Rođena Tanja Karišik, bosanskohercegovačka nordijska skijašica i biatlonka.

Umrli na današnji dan

1373. – Umrla Sveta Brigita, crkvena naučiteljica, najpoznatija svetica sjevernih naroda Europe.

1757. – Umro Domenico Scarlatti, italijanski kompozitor.

1875. – Umro Ajzak Merit Singer, američki pronalazač šivaće mašine.

1885. – Umro Julisiz Simpson Grant, vrhovni komandant armije Sjevera u građanskom ratu i predsjednik SAD.

1916. – Umro William Ramsay, škotski hemičar, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1904.

1937. – Umro Varnava (Nastić), patrijarh Srpske pravoslavne crkve od 1930 do 1937.

1944. – Umro Max Heinrich Hermann Reinhardt Nettlau, njemačko-austrijski anarhist, historičar i biograf.

1948. – Umro Dejvid Vork Grifit, američki filmski režiser i producent.

1951. – Umro Anri Filip Peten, francuski maršal i državnik, junak iz Prvog svjetskog rata i kvislinški vođa u Drugom svjetskom ratu.

1966. – Umro Montgomery Clift, američki glumac.

1968. – Umro Henry Hallett Dale, engleski liječnik i nobelovac.

1983. – Umro Lazar Trifunović, srpski istoričar umjetnosti, likovni kritičar i profesor Univerziteta u Beogradu.

1986. – Umro Marko Čelebonović, slikar.

1993. – Umro Dalibor Cvitan, hrvatski književnik i književni kritičar.

1997. – Umro Andew Cunanan, američki ubica.

1999. – Umro marokanski kralj Hasan II, poslije 38 godina vladavine. Nasledio ga je sin Mohamed.

2002. – Umro Đorđe Lobačev bio je jedan od pionira i jedan od najznačajnijih autora u istoriji srpskog i jugoslavenskog stripa.

2008. – Umro Ahmet Hadžipašić, bosanskohercegovački političar.

2011. – Umrla Ejmi Džejd Vajnhaus (engl. Amy Jade Winehouse), engleska pjevačica.

Sveci pravoslavne crkve na današnji dan

– Svetih 45 mučenika iz Nikopolja

– Prepodobni Antonije Pečerski

– Prenos česne rize Gospoda našeg Isusa Hrista

Ključne riječi
Loading...
Obavještenja
Obavijesti me o
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments

Izdvojeno

Close
Back to top button
Ads Blocker Image Powered by Code Help Pro

Ads Blocker Detected!!!

We have detected that you are using extensions to block ads. Please support us by disabling these ads blocker.

Close

Blokiranje reklama

Molimo Vas da nas podržite tako što ćete isključiti blokiranje reklama. Nakon isključenja, ponovo učitajte ovu stranicu (Reload). Hvala!