Na današnji dan / 5. oktobar
Praznici i spomendani na današnji dan
– Svjetski dan učitelja.
Događaji na današnji dan
610. – U Carigradu, u crkvi Presvete Mudrosti (Aja Sofija) Iraklije (610.-641.) krunisan za novog istočnorimskog (vizantijskog) cara. Iraklije je ostao upamćen kao veliki vojskovođa i reformator vizantijskog vojnog i administrativnog sistema.
1511. – Papa Julije II osnovao je Svetu ligu Aragona, Venecije i Papske države sa ciljem da odbrani jedinstvo crkve, ali i da istjera Francuze iz Italije.
1796. – Pod pritiskom Francuske, Španija je objavila rat Velikoj Britaniji, koji je završen katastrofalnim porazom francusko-španske flote 1805. u bici kod Trafalgara.
1840. – U prepadu Crnogoraca na njegov logor, gine hercegovački velmoža Smail-aga Čengić, što je događaj kasnije opisan u epu Smrt Smail-age Čengića.
1883. – Prvi evropski transkontinentalni ekspresni voz “Orijent ekspres” krenuo je iz Pariza za Istanbul.
1908. – Austro-Ugarska je anektirala Bosnu i Hercegovinu.
1908. – Bugarski knez, njemački princ Ferdinand Koburg proglasio je nezavisnost Bugarske od Otomanskog carstva, a sebe carem Ferdinandom I.
1910. – Portugalija je posle obaranja kralja Manuela II proglašena republikom pod predsjednikom Žuakimom Teofilom Fernandešom Bragom.
1915. – Za I. svjetskog rata britanske i francuske trupe iskrcale su se u Solunu, povrijedivši grčku neutralnost.
1915. – Snažnom artiljerijskom vatrom duž cijelog fronta na Dunavu, Savi i Drini, u Prvom svjetskom ratu počela je ofanziva Centralnih sila na Srbiju.
1930. – U Atini je počeo prvi Balkanski kongres koji je trebao pridonijeti privrednoj saradnji balkanskih naroda i rješavanju pitanja manjina.
1937. – Američki predsjednik Franklin D. Roosevelt objavio je kako će SAD napustiti izolacionističku politiku kako bi se suprotstavile ekspanziji “agresivnih” država.
1938. – Predsjednik Čehoslovačke Edvard Beneš podnio je ostavku i otišao u izbjeglištvo, nakon što je pod pritiskom Velike Britanije i Francuske prihvatio Minhenski sporazum kojim je Sudetska oblast ustupljena Hitlerovoj Njemačkoj.
1945. – Korenica postaje Titova Korenica.
1954. – Ujedinjeno Kraljevstvo, SAD, FNR Jugoslavija i Italija su potpisale Londonski sporazum o ukidanju Slobodne zone Trsta i dodjeli zone B i manjeg dijela zone A Jugoslaviji, a većeg dijela zone A sa gradom Trstom Italiji.
1964. – U Zapadni Berlin je kroz tajno iskopan tunel ispod Berlinskog zida pobjeglo 57 državljana Istočne Nemačke, što je bilo najveće masovno bjekstvo od izgradnje zida 1961.
1969. – BBS je emitovao prvu epizodu serije “Leteći cirkus Monti Pajtona”, koja je postala kultna emisija širom sveta.
1974. – Pet ljudi je poginulo, a 35 ranjeno u eksploziji bombi koje su irski nacionalisti bacili u dva bara u mjestu Gildford u Engleskoj.
1975. – Američka istražna komisija utvrdila je da je američka tajna služba CIA 60-ih godina nekoliko puta pokušala ubiti kubanskog predsjednika Fidela Castra.
1983. – Lider poljskog pokreta “Solidarnost” Leh Valensa dobio je Nobelovu nagradu za mir.
1985. – Košarkaš Cibone Dražen Petrović je upisao čak 112 poena u visokoj pobjedi protiv Olimpije (158:77).
1988. – Brazil dobija demokratski Ustav.
1988. – Jogurt revolucija u Novom Sadu kojom su pristalice Slobodana Miloševića srušile partijsko rukovodstvo Vojvodine.
1988. – Čileanci su se na plebiscitu izjasnili protiv prijedloga da predsjedniku Čilea Augustu Pinočeu bude produžen mandat do 1997. godine.
1989. – Nobelova nagrada za mir dodijeljena je tibetanskom duhovnom vođi u izbjeglištvu Dalaj Lami.
1991. – Linus Torvalds objavio prvu zvaničnu 0.02 verziju Linux kernela.
1994. – U Švajcerskoj su pronađena tijela 48 pripadnika sekte “Hram Sunca” koji su izvršili obredno masovno samoubistvo.
1995. – Američki izaslanik za Balkan Ričard Holbruk uspio je, nakon dva mjeseca pregovora sa Srbijom i Hrvatskom i liderima zaraćenih strana u Bosni, da postigne sporazum o prekidu vatre, koji je bio uvod u mirovne pregovore u Dejtonu.
2000. – Demonstracije 5. oktobra 2000. — poslije neuspjelih pokušaja policije da suzavcem rastjera stotine hiljada demonstranata u centru Beograda, koji su protestovali zbog poništavanja predsjedničkih izbora, građani su ušli u Saveznu skupštinu, a nešto kasnije i u zgradu državne Radio televizije Srbije. Pod pritiskom masa Slobodan Milošević, desetogodišnji neprikosnoveni lider Srbije i SR Jugoslavije, sljedećeg dana je priznao izborni poraz od kandidata Demokratske opozicije Srbije, Vojislava Koštunice.
2002. – Održani četvrti Opći izbori Bosni i Hercegovini.
2004. – U okviru kasarne Topčider, ispred podzemnog vojnog objekta Karaš pod nerazjašnjenim i kontroverznim okolnostima poginula su dvojica gardista Vojske Srbije i Crne Gore: Dragan Jakovljević i Dražen Milovanović.
Rođeni na današnji dan
1713. – Rođen Denis Diderot, francuski filozof.
1789. – Rođen William Scoresby, britanski moreplovac i istraživač.
1829. – Rođen Chester A. Arthur, američki političar, 21. predsjednik SAD-a.
1864. – Rođen Louis Jean Lumière, francuski hemičar i preduzetnik.
1887. – Rođen Max Ackermann, njemački slikar.
1888. – Rođen Ida Rubinstein, ruska plesačica.
1898. – Rođen Ervin Šinko, hrvatski književnik.
1915. – Rođen Yitzhak Shamir, izraelski političar i državnik.
1921. – Rođen Drago Lang, narodni heroj Jugoslavije.
1936. – Rođen Václav Havel, češki književnik i političar.
1937. – Rođen Abi Ofarim, izraelski pjevač.
1940. – Rođena Milena Dravić, srpska glumica.
1947. – Rođen Brajan Džonson (engl. Brian Johnson), je engleski pjevač i tekstopisac. Godine 1980. postao je treći pjevač australijske rock grupe AC/DC nakon smrti pjevača Bon Scotta.
1948. – Rođen Zoran Živković, srpski pisac.
1949. – Rođen Peter Ackroyd, engleski pisac.
1950. – Rođena Paola Felix, švajcerska pjevačica i TV-voditeljica.
1951. – Rođen Bob Geldof, irski pjevač i tekstopisac.
1955. – Rođena Angela Molina, španska glumica.
1956. – Rođen Ron Nyswaner, američki scenarista i režiser.
1971. – Rođen Nikola Ricoli, italijanski fudbalski sudija.
1975. – Rođena Kejt Elizabet Vinslet (engl. Kate Elizabeth Winslet), engleska glumica.
1983. – Rođen Niki Olivija Hilton (engl. Nicky Olivia Hilton), nasljednica Hilton hotelskog lanca, dizajner.
1983. – Rođen Florijan Majer (njem. Florian Mayer), njemački teniser.
1986. – Rođen Novica Veličković, srpski košarkaš.
Umrli na današnji dan
877. – Umro Karlo II Ćelavi, francuski kralj.
1056. – Umro Henrik III, njemačko-rimski car.
1805. – Umro Čarls Kornvolis, britanski general i državnik.
1840. – Poginuo Smail-aga Čengić, hercegovački velikaš i otomanski vojskovođa.
1880. – Umro Jacques Offenbach, njemački kompozitor.
1933. – Umro Nikolaj Judenič, ruski general.
1938. – Umrla Sveta Faustina Kowalska, poljska katolička svetica.
1957. – Umro Hose Andrade, urugvajski fudbaler.
1960. – Umro Alfred Kroeber, američki arheolog i antropolog.
1973. – Umrla Milunka Savić, srpska heroina Balkanskih i Prvog svjetskog rata.
1981. – Umro Anđelko Marušić, hrvatski fudbaler.
1990. – Umro Đorđe Vukadinović, srpski i jugoslavenski fudbaler.
1991. – Umro Milan Milišić, dubrovački književnik i prevodilac.
2001. – Umrla Emili Šindler, supruga Oskara Šindlera, filantrop.
2006. – Umro Miroslav Brozović, hrvatski fudbaler.
2011. – Umro Stiven Pol Džobs (engl. Steven Paul Jobs), jedan od osnivača i glavni rukovodilac Apple.
2015. – Umro Henning Mankell, švedski književnik.
Sveci pravoslavne crkve na današnji dan
– Sveti sveštenomučenik Foka.
– Sveti prorok Jona.
– Sveti mučenik Foka Baštovan.
– Prepodobni Kozma Zografski.
– Sveti Petar Milostivi.
– Sveti Jona prezviter