Magazin

Na današnji dan / 23. oktobar

Događaji na današnji dan

4004. p. n. e. – Prema Ussher-Lightfootovom kalendaru nastao je svemir.

425. – Valentinijan III proglašen u Rimu za cara Zapadnog rimskog carstva.

Loading…

1596. – Dugi rat: Osmanska vojska sultana Mehameda III kod Erlaua u Mađarskoj porazila austrijske trupe nadvojvode Maksimilijana.

1641. – U Sjevernoj Irskoj katolički su Irci ubili hiljade engleskih i škotskih doseljenika koji su 1609. došli na ostrvo. Tome je u Londonu, 12. maja prethodilo pogubljenje irskog namjesnika Thomasa Wentwortha, Earla od Strafforda.

1702. – Bitka u zalivu Vigo gdje je anglo-francuska flota potukla špansku i francusku flotu i uništila špansku Flotu Indija.

1707. – Sastao se prvi parlament Velike Britanije.

1847. – Hrvatski Sabor donosi odluku kojom se srpsko-hrvatski jezik uzvisiva na čast i vrijednost uvažavanja koju je dotad uživao latinski jezik, odnosno uvesti ga u sve kancelarije u Saboru kao službeni jezik.

1862. – Državni udar u Kraljevini Grčkoj kojim je svrgnut kralj Oton I, prvi vladar novovjekovne Grčke.

1873. – Dovršena željeznička pruga Rijeka – Karlovac, kojom je ostvarena veza s Budimpeštom.

1911. – Prva upotreba aviona u ratu: italijanski pilot poletio iz Libije da istraži turske linije za vrijeme tursko-italijanskog rata.

1912. – Počela bitka kod Kumanova u Prvom balkanskom ratu u kojoj je srpska vojska nanijela težak poraz turskim trupama i prisilila ih da se povuku ka Bitolju.

1915. – U New York City-u, 25.000-33.000 žena marširale 5. Avenijom zahtijevajući pravo na glasanje.

1917. – Američke vojne trupe se u Francuskoj uključe u prvi svjetski rat.

1917. – Na sjednici Centralnog komiteta ruske Socijalističke radničke partije donesena odluka o podizanju oružanog ustanka. U pripremama i izvođenju Oktobarske revolucije od tada neposredno učestvuje Vladimir Iljič Uljanov Lenjin.

Vladimir Iljič Lenjin
Vladimir Iljič Lenjin

1929. – Prvi transkontinentalni let počeo iz New York City-a do Los Angelesa.

1940. – Sastaju se Adolf Hitler i Francisco Franco.

1941. – Spaljivanje Jevreja u Odesi u Ukrajini: 19.000 Jevreja je živo spaljeno u Dalniku u Odesi, od rumunskih i njemačkih trupa. Idući dan, još 10.000 Jevreja je ubijeno.

1942. – Britanska Osma armija generala Bernarda Montgomerija počela ofanzivu protiv njemačkih snaga pod komandom Ervina Romela u egipatskoj pustinji kod mjesta El Alamejn. Jedna od najznačajnijih bitaka u Drugom svjetskom ratu okončana 12 dana kasnije pobjedom Britanaca, uslijedilo iskrcavanje saveznika na tlo sjeverne Afrike.

1944. – Sovjetska Crvena armija tokom Drugog svjetskog rata ušla u Mađarsku.

1944. – U filipinskom zalivu Lejte počela jedna od najvećih pomorsko-vazdušnih bitaka u Drugom svjetskom ratu, u kojoj je učestvovala gotovo cijela japanska flota i tri četvrtine flote SAD, okončana porazom Japanaca 25. oktobra.

1946. – Jugoslavenski predsjednik Josip Broz Tito pustio je u promet most preko Rječine čime je simbolički izbrisana granica između Rijeke i Sušaka.

1954. – Poslije serije sastanaka u Parizu, SSSR, SAD, Velika Britanija i Francuska sporazumjele se da okončaju okupaciju Njemačke.

1956. – Uličnim demonstracijama studenata i radnika u Mađarskoj počela antikomunistička pobuna, koju su sovjetske trupe ugušile 4. novembra 1956.

1958. – Ruski pisac Boris Pasternak dobio Nobelovu nagradu za književnost za roman “Doktor Živago” koji je postao bestseler na Zapadu, dok u SSSR tada još nije bio objavljen.

Boris Pasternak
Boris Pasternak

1961. – Bivšem generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija, Šveđaninu Hjalmaru Agne Dagu Hamaršeldu, koji je pod nerazjašnjenim okolnostima poginuo u avionu u vrijeme kongoanske krize, posthumno dodijeljena Nobelova nagrada za mir.

1973. – Sjeverno-vijetnamski mirovni pregovarač Le Duk To odbio Nobelovu nagradu za mir uz obrazloženje da u njegovoj zemlji još nema mira.

1983. – U samoubilačkom napadu na američku vojnu bazu u Bejrutu ubijeno 241 vojnik. Istoga jutra napadači su napali i francusku vojnu bazu u kojoj je poginulo 58 vojnika.

1983. – Na akušerskoj klinici u Zagrebu rođena prva jugoslavenska “beba iz epruvete”.

1989. – Republika Mađarska službeno objavljena od predsjednika Mátyás Szűrösa.

1990. – Sa rečenicom Gorana Milića, “Dobro veče, Jugoslavijo”, u 22. časa na drugom programu TV Sarajevo počelo je emitovanje informativnog jugoslavenskog kanala YUTEL u trajanju od sat vremena.

Goran Milić
Goran Milić

1990. – Ukrajinski premijer Vitalij Masol prinuđen da podnese ostavku poslije masovnih studentskih protesta. To je bio prvi funkcioner Sovjetskog Saveza koji je otišao sa vlasti pod pritiskom javnosti.

1991. – Predstavnici 19 zemalja potpisali, na međunarodnoj konferenciji u Parizu u organizaciji UN, mirovni sporazum za okončanje 13-godišnjeg građanskog rata u Kambodži.

1992. – Akihito postao prvi japanski car koji je stao na kinesko tlo.

1994. – U eksploziji bombe na predizbornom mitingu u glavnom gradu Šri Lanke Kolombu poginulo najmanje 50 osoba, među kojima i kandidat opozicije za predsjednika Gaminija Disanajakea.

1996. – Završava se šahovski turnir u Tilburgu, Holandija. Pobeđuje Boris Geljfand.

1998. – Počinje šahovski turnir u Tilburgu, Holandija.

1999. – Apple Computer's-ov Mac OS 9 predstavljen i rasprodan.

2001. – Apple izdaje prvi iPod.

2001. – IRA objavila da počinje razoružavanje, a dva dana kasnije Velika Britanija ukinula četiri bezbjednosna punkta.

2002. – Čečenski teroristi uzimaju oko 800 taoca u moskovskom pozorištu Dubrovka i traže povlačenje ruskih snaga iz Čečenije.

2002. – Okružno javno tužilaštvo u Beogradu podiglo optužnicu protiv više lica osumnjičenih za otmicu i ubistvo 16 muslimana iz Sjeverina u oktobru 1992.

2004. – Zemljotres jačine 6,8 po Richterovoj skali je pogodio sjever Japana.

2008. – Izvršen je atentat na hrvatskog novinara Ivu Pukanića u centru Zagreba.

Rođeni na današnji dan

1715. – Rođen Petar II., ruski car.

1789. – Rođen Dimitrije Davidović, srpski novinar i publicista.

1801. – Rođen Albert Lortzing, njemački kompozitor.

1817. – Rođen Pjer Atanaz Larus, francuski leksikograf i enciklopedista.

1820. – Rođen Števan Selmar, slovenski pisac, prevodioc i katolički sveštenik.

1825. – Rođen Ivan Pavao Vlahović, hrvatski ljekar i prirodoslovac.

1842. – Rođen Ivan Jesse Kujundžić, hrvatski književnik.

1848. – Rođen Vjekoslav Spinčić, hrvatski političar.

1905. – Rođen Felix Bloch, američki fizičar.

1910. – Rođen Josip Kaplan, hrvatski kompozitor, zborovođa i muzički pedagog.

1910. – Rođen Ivica Sudnik, samoborski hroničar.

1911. – Rođen Zvonko Lovrenčević, hrvatski etnolog.

1920. – Rođen Gianni Rodari, italijanski književnik.

1923. – Rođen Roy Lichtenstein, američki slikar i grafičar.

1928. – Rođena Bella Darvi, poljsko-francuska glumica.

1940. – Rođen Edson Arantes do Nasimento (port. Edson Arantes do Nascimento), poznatiji kao Pele (port. Pelé), brazilski fudbaler.

Edson Arantes do Nascimento, Pele
Edson Arantes do Nascimento, Pele

1941. – Rođen Nesim Tahirović, bosanski slikar.

1945. – Rođen Aleksandar Mandić, režiser i scenarista.

1947. – Rođen Abd al-Aziz al-Rantisi, vođa palestinskog Hamasa.

1951. – Rođen Fatmir Sejdiu, kosovski političar.

1954. – Rođen Ang Lee, filmski režiser porijeklom iz Tajvana.

1955. – Rođen Marijan Vlak, hrvatski fudbalski trener.

1956. – Rođena Dianne Reeves, američka jazz pjevačica.

1959. – Rođen “Otkačeni Al” Janković, američki muzičar.

1961. – Rođen Andoni Zubizareta, španski fudbalski reprezentativac.

1969. – Rođena Doli Baster (engl. Dolly Buster), rođena kao Nora Dvoržakova (češ. Nora Dvořáková), češka porno-glumica.

1969. – Rođen Kristijan Švarcer, njemački rukometni reprezentativac.

1971. – Rođen Dejan Obradović, srpski istoričar i kustos u Narodnom muzeju u Kragujevcu.

1974. – Rođen Sander Vesterveld, holandski fudbaler.

1975. – Rođen Kit Van Horn, američki košarkaš.

1979. – Rođen Alen Muratović, crnogorski rukometaš.

1980. – Rođen Mate Bilić, hrvatski fudbaler.

1980. – Rođen Jesper Nodesbo, danski rukometni reprezentativac.

1982. – Rođen Aleksandar Luković, srpski fudbaler.

1984. – Rođena Izabel Gular, brazilska manekenka.

1984. – Rođena Anđelka Prpić, srpska glumica i voditeljka.

1986. – Rođena Jovanka Radičević, crnogorska rukometašica.

1986. – Rođena Emilija Klark (engl. Emilia Clarke), engleska je glumica.

Emilia Clarke
Emilia Clarke

1992. – Rođen Alvaro Morata, španski fudbaler.

Umrli na današnji dan

42. p. n. e. – Samoubistvo izvršio Marko Junije Brut, jedan od vođa zavjere u kojoj je 44. ubijen Julije Cezar. Brut se ubio posle poraza koji su republikanskoj vojsci u bici kod Filipa nanijele snage Marka Antonija i Oktavijana.

930. – Umro Daigo, japanski car.

1456. – Umro Ivan Kapistran, italijanski svetac.

1903. – Umro Francis Ellingwood Abbot, američki filozof.

1910. – Umro Čulalongkorn, tajlandski kralj.

1921. – Umro John Boyd Dunlop, škotski izumitelj.

1939. – Umro Zane Grey, američki književnik.

1944. – Umro Charles Glover Barkla, britanski fizičar i nobelovac.

1944. – Poginuo Ivan Milutinović, crnogorski i jugoslavenski komunist i revolucionar. Član CK KPJ, Vrhovnog štaba NOV i POJ i NKOJ-a, general-lajtant NOVJ i narodni heroj. Poginuo je prebacujući se preko Dunava u tek oslobođeni Beograd, kada je brod u kome se nalazio naišao na minu.

1986. – Umro Edward Adelbert Doisy, američki biohemičar i nobelovac.

1990. – Umro Louis Althusser, francuski filozof.

2001. – Umro Ilija Ladin, bosanskohercegovački pjesnik.

2003. – Umro Marko Martinović, hrvatski i bosanskohercegovački pjesnik.

2008. – Poginuo Ivo Pukanić, hrvatski novinar.

2011. – Umro Marco Simoncelli, italijanski motociklist.

2013. – Poginula Dolores Lambaša, hrvatska glumica.

Sveci pravoslavne crkve na današnji dan

– Sveti mučenici Evlampije i Evlampija.

– Sveti mučenici Zografski.

– Prepodobni Teofil ispovednik.

– Sveti mučenik Teotekn.

– Prepodobni Vasijan.

Related Articles

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button