Na današnji dan / 10. juli
Događaji na današnji dan
48. p. n. e. – Julije Cezar je u bitki kod Drača jedva pobijedio Pompeja.
1461. – Stefan Tomašević postao kralj Bosne.
1553. – Džejn Grej, praunuka Henrija VII, krunisana za kraljicu Engleske, 9 dana kasnije svrgla je Elizabeta I Tjudor.
1584. – Po nalogu španskog dvora ubijen je nizozemski princ od Oranža Vilem I Ćutljivi, borac protiv španske prevlasti i prvi nasledni namesnik (1581) Nizozemske.
1609. – U Minhenu je osnovana Katolička liga kao odgovor na osnivanje Protestantske unije (1608), što je pojačalo tenzije u Nemačkoj koje su dovele do izbijanja Tridesetogodišnjeg rata (1618-48) u centralnoj Evropi.
1774. – Nakon šestogodišnjeg rata, Rusija i Turska sklopile su Kučuk-Kajnardžijski mir kojim je Turska izgubila Krim, prihvatila rusko-tursku granicu na Bugu i priznala Rusiji pokroviteljska prava nad Vlaškom i Moldavijom, kao i nad pravoslavnim podanicima u Turskoj.
1789. – Aleksandar Makenzi je stigao do delte reke Makenzi (reka).
1821. – SAD su preuzele Floridu nakon kupovine od Španije.
1897. – U borbi za prevlast na području gornjeg Nila, francuske trupe zaposele su Fešoude (Kodok) u Sudanu, što je izazvalo ozbiljnu krizu u anglo-francuskim odnosima. Kompromisnim rešenjem 1899. godine, Francuska je dobila zapadni Sudan, a dolina Nila ostala je pod britanskom kontrolom.
1897. – Prestaje izlaziti Hrvatska misao, časopis u Pragu.
1940. – Napadom najmanje 70 nemačkih bombardera na ciljeve u južnom Velsu, u Drugom svetskom ratu počela je Bitka za Britaniju. Pobeda britanskog vazduhoplovstva u septembru prisilila je Nemce da definitivno odustanu od invazije na Veliku Britaniju.
1940. – Francuska Narodna skupština poverila je vlast maršalu Anriju Petenu, koji je tokom Drugog sveskog rata predvodio kolaboracionističku vladu sa sedištem u Višiju.
1943. – Anglo-američke trupe u Drugom svetskom ratu iskrcale su se na Siciliju.
1953. – Sovjetski lider Nikita Hruščov smenio je ministra unutrašnjih poslova Lavrentija Beriju, bliskog Staljinovog saradnika i egzekutora u staljinističkim čistkama. Berija je kasnije uhapšen, osuđen na smrt i streljan.
1962. – Iz Kejp Kaneverala lansiran je prvi američki telekomunikacioni satelit „Telstar“, koji je omogućio prenos TV programa preko Atlantskog okeana.
1973. – Bahami su stekla nezavisnost u okviru Britanskog Komonvelta, posle 190 godina britanske kolonijalne vladavine.
1976. – Zbog pucanja ventila u hemijskoj fabrici „Ikmeza“ u blizini Milana, oblak hemijskih materija, među kojima i dioksina, teško je zagadio četiri opštine. Seveza, Meda, Dezio i Čezena. To je bila prva ekološka nesreća te vrste u Evropi.
1992. – Američki sud osudio je bivšeg panamskog diktatora Manuela Norijegu na 40 godina zatvora jer je dozvolio krijumčarenje droge u Panami.
1992. – Završile se demonstracije u Beogradu 1992. — Studentski protest.
1994. – Leonid Kučma pobedio je na predsedničkim izborima u Ukrajini.
1995. – Vojne vlasti oslobodile su iz šestogodišnjeg kućnog pritvora vođu burmanske opozicije i dobitnicu Nobelove nagrade za mir Aung San Su Chi.
1999. – Šest afričkih vlada potpisalo je sporazum o prekidu vatre, čime je okončan građanski rat u Demokratskoj Republici Kongo. Sporazum je potpisan bez učešća pobunjeničkih grupa involviranih u sukobe.
2000. – U gomili smeća koja se srušila na sirotinjsko naselje, nazvano Obećana zemlja, u Manili (Filipini) stradalo je više od 200 ljudi.
2001. – Crtež Leonarda da Vinčija prodat je u aukcijskoj kući Kristi’s za rekornih 8,1 milion funti (11,4 miliona dolara).
2011. – Potonuo je rečni kruzer Bulgarija, pri čemu je stradalo 105 putnika.
2016. – Portugal je u finalu Evropskog fudbalskog prvenstva u Pazizu pobjedio Francusku sa 1:0 posle produžetaka i tako postao fudbalski prvak Evrope.
Rođeni na današnji dan
1451. – Rođen Džejms III, kralj Škotske (1460-88).
1509. – Rođen Žan Kalvin, švajcarski teolog francuskog porekla.
1788. – Rođen episkop Platon Atanacković, srpski episkop i pisac.
1830. – Rođen Kamij Pisaro, francuski slikar i grafičar jedan od učesnika prve izložbe impresionista u Parizu 1874. U kasnoj fazi opredelio se za poentilizam Seraa i Sinjaka.
1834. – Rođen Jan Neruda, češki pisac.
1855. – Rođen Alojz Malec, pisac moravskih Hrvata.
1856. – Rođen Nikola Tesla u selu Smiljan (Lika u sastavu grada Gospića, Ličko-senjska županija, Republika Hrvatska). Bio je jedan od najpoznatih srpskih i svjetskih pronalazača i naučnika u oblasti fizike, elektrotehnike i radiotehnike.
1867. – Rođen princ Maksimilijan Badenski, njemački kancelar.
1871. – Rođen Marsel Prust, francuski pisac.
1888. – Rođen Giorgio de Chirico, talijanski slikar.
1895. – Rođen Karl Orf, nemački kompoziitor.
1895. – Rođen Pavel Suhoj, bjeloruski konstruktor aviona.
1908. – Rođena Olga Skovran, koreograf, pedagog, osnivač i direktor ansambla „Kolo“.
1915. – Rođen Saul Bellow, američki književnik.
1920. – Rođen Vladan Nedić, srpski književni istoričar.
1923. – Rođen Rudolf Kehrer, ruski pijanist i glasovirski pedagog.
1926. – Rođen Pavle Vuisić, srpski glumac.
1934. – Rođen Alfred Biolek, njemački showmaster.
1938. – Rođen Vladimir Jorga, univerzitetski profesor, majstor karatea.
1941. – Rođen Stephen Jay Gould, američki paleontolog, evolucionarni biolog, i povjesničar znanosti.
1942. – Rođen Roni Džejms Dio, američki hevi metal pevač i tekstopisac.
1942. – Rođena Mirjana Marković, supruga bivšeg predsednika Srbije i SRJ Slobodana Miloševića.
1943. – Rođen Nasr Hamid Abu Zaid, egipatski mislilac.
1943. – Rođen Artur Robert Eš Džunior (engl. Arthur Robert Ashe, Jr), bio je profesionalni teniser iz Sjedinjenih Američkih Država.
1949. – Rođen Stanko Dodig, hrvatski svećenik.
1954. – Rođen Neil Tennant, britanski muzičar.
1972. – Rođena Sofija Vergara (šp. Sofía Vergara), kolumbijska glumica, komičarka, televizijska voditeljka i manekenka.
1973. – Rođen Nelson de Hezus Silva, poznatiji kao Dida, brazilski fudbalski golman.
1977. – Rođen Martin Čotar, hrvatski biciklist.
1980. – Rođena Džesika Simpson (engl. Jessica Ann Simpson), američka pjevačica i glumica.
1982. – Rođen Goran Tošić, crnogorsko-srpski teniser.
1985. – Rođen Mario Gomez Garsija (njem. Mario Gómez García), njemački fudbaler.
Umrli na današnji dan
138. – Umro rimski car Hadrijan, punim imenom nakon usinovljenja Publije Elije Trajan Hadrijan (lat. Publius Aelius Traianus Hadrianus).
649. – Umro Car Taizong, suosnivač kineske dinastije Tang.
1099. – Umro španski nacionalni junak El Sid, legendarna ličnost španske epske poezije, glavni lik Kornejeve tragedije „Sid“ i Masneove opere.
1461. – Umro Stjepan Tomaš, bosanski kralj.
1559. – Umro Anri II, kralj Francuske (1547-59).
1584. – Ubijen Vilem I Ćutljivi, prvi nasledni namesnik Holandije.
1851. – Umro Louis Daguerre, francuski umjetnik i hemičar.
1884. – Umro Pol Morfi, američki šahista.
1908. – Umro Gustav Karl Wilhelm Hermann Karsten, njemački botaničar i geolog.
1927. – Umrla Louise Abbéma, francuska slikarka.
1941. – Umro Dželi Rol Morton, američki pijanista i kompozitor.
1983. – Umro Natko Katičić, hrvatski pravnik.
1989. – Umro Mel Blank, američki glumac.
2006. – Poginuo Šamil Basajev, čečenski terorista.
2010. – Umro Božidar Orešković, hrvatski glumac.
Sveci pravoslavne crkve na današnji dan
– Prepodobni Sampson Stranoprimac.
– Sveti Sevir.
– Sveta Joana Mironosica