U Srbiji usvojen zakon kojim se uvodi DOŽIVOTNI ZATVOR za ubice djece

Skupština Srbije usvojila je danas “Tijanin zakon” u načelu, koji predviđa doživotni zatvor za ubice djece bez prava na pomilovanje, a potom su poslanici pristupili glasanju o amandmanima.

Usvajanju zakona prisustvovao je i Igor Jurić, prvi čovjek Fondacije “Tijana Jurić”, koja je i njegov inicijator.

Tačno dvije godine i dva mjeseca prošlo je od kada je Blic objavio prvi tekst o inicijativi za uvođenje kazne doživotne robije koju su Igor Jurić i Fondacija “Tijana Jurić” pokrenuli u saradnji sa redakcijom Blica.

Pozadina

Da bi se došlo do ovoga gdje smo sada, Igor Jurić, čovjek koji je pokrenuo čitavu ovu ideju, zajedno sa timom Fondacije “Tijana Jurić”, prošao je trnovit put.

Čovjek koji je ostao bez kćerke, djevojčice Tijane (14) koju je ubio mesar monstrum iz Surčina Dragan Đurić, krenuo je na početku u donkihotovsku borbu sa vjetrenjačama. Borbu u kojoj ga je sve vrijeme jakim držala misao “da želi da vjeruje da je njegova kćerka morala da umre da se to ne bi dešavalo drugoj djeci”: Čovjek koji je najveći bol koji može zadesiti nekoga, bol za svojim djetetom, preusmjerio u pomaganje drugoj djeci. Svim silama trudio se da na argumentovan način objasni zašto se doživotni zatvor i to bez uslovnog otpusta za najstrašnije zločine, pod tim se misle ubistva djece, mora uvesti u naš Krivični zakonik.

I uspio je. U januaru ove godine, nakon što je 31. decembra 2018. ministarka pravde Nela Kuburović oformila radnu grupu za izmjene i dopune Krivičnog zakonika, predsjednik Aleksandar Vučić je najavio uvođenje kazne doživotnog zatvora.

Posle niza sastanaka radne grupe, prije tačno mjesec dana, 20. aprila, Ministarstvo pravde usvojilo je sve prijedloge Fondacije “Tijana Jurić”. U nacrt zakona uvrstilo je kaznu doživotnog zatvora i to bez uslovnog otpusta samo za slučajeve kada su u pitanju ubistva djece i trudnica. Za ostala djela gdje je propisana kazna doživotnog zatvora uslovni otpust postoji.

Odmah nakon prvomajskih praznika ovaj zakon iznesen je pred poslanike u Skupštini.

Međutim, baš u tom periodu krenulo se sa peticijama i pokušajima da se usvajanje ovog zakona ospori. Gotovo preko noći dogodila se politizacija čije je donošenje pokrenuo jedan običan čovjek, otac žrtve koju je ubio monstrum, pa su čak i oni koji za dve godine nisu željeli da podrže zakon, krenuli da dostavljaju na mejlove razne peticije o uvođenju doživotnog zatvora.

Pored pokušaja da se prisvoje zasluge, ovih dana posebno se ističu oni koji bi da ospore ovu odluku. Pa je tako nekoliko pravnika – advokata, sudija, ali i tužilaca – čak i predstavnik Državnog veća tužilaca, potpisalo peticiju kojom naglašavaju da se takva kazna kosi sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Posle dve godine, koliko traje borba Igora Jurića, svi oni sjetili su se tek sada kada je prijedlog pred glasanjem u Skupštini da kritikuju. Prije toga, gotovo da se niko tim povodom nije oglašavao.

Politizacija cijele priče

I Igor Jurić je svjestan da političari manipulišu čitavom pričom. Bojkot Skupštine od dijela opozicije samo je dodatno iskomplikovao priču i omogućio političarima da se i na ovako važnim pitanjima skupljaju poeni. Ipak, na stranu sve, najbitnije je da izmjene sutra budu usvojene, a zakon počne da se primjenjuje.

Šta sve podrazumijevaju izmjene KZ:

Izmjenama Zakona je predviđeno ukidanje kazne zatvora od 30 do 40 godina, i uvođenje doživotne kazne zatvora za najteža krivična djela.

Doživotna kazna je predviđena za teško ubistvo, silovanje, obljubu nad maloljetnom osobom, trudnicom i nemoćnim licem, što je u skladu s prijedlogom Fondacije “Tijana Jurić” koji je podržalo oko 160.000 građana.

Doživotna kazna zatvora proširena je i na sva druga krivična djela za koja je prema važećem zakonu predvidjena kazna od 30 do 40 godina. Ta djela su ubistva predstavnika najviših državnih organa, teška djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Srbije, udruživanje radi vršenja krivičnih djela, genocid, zločin protiv čovječnosti, ratni zločin protiv civilnog stanovništva, ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika, terorizam…

Predviđeno je da osuđenik na doživotni zatvor može uslovno da se otpusti nakon izdržanih 27 godina zatvora. U skladu sa inicijativom Fondacije “Tijana Jurić” predviđeno je, medjutim, da sud ne može otpustiti osuđenog za krivična djela određena tom inicijativom – za one koji su osuđeni zbog ubistva djece, trudnica i nemoćnih lica.

Predviđene su i strože kazne za povratnike učinilaca krivičnih djela. Pooštravaju se kazne za zlostavljanje i mučenje, nasilje u porodici, poresku utaja, ubijanje i zlostavljanje životinja, sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje, napad na službeno lice u trenutku vršenja službene radnje, učestvovanje u grupi koja sprečava službeno lice u vršenju službene radnje i nasilničko ponašanje na sportskim utakmicama.

Izmjene i dopune usklađene su s međunarodnim tijelom koje postavlja globalne standarde u oblasti borbe protiv pranja novca i borbe protiv terorizma. Uvodi se i novo krivično djelo – napad na advokate, što je u skladu sa prijedlogom Advokatske komore Srbije.

Tri udarca

Zakon “tri udarca” u izmjenjenom Krivičnom zakoniku odnosiće se na strože kažnjavanje onih koji se uporno vraćaju kako kriminalnim radnjama, tako i nasilju. Ovaj zakon odnosiće se na sve one koji dva ili više puta učine krivično djelo s umišljajem. U praksi, to će značiti da onaj koji dva puta ili više završi pred sudom zbog nasilja u porodici sada će biti kažnjen robijom ne kraćom od polovine zaprećene kazne. Dakle, ako je kazna do pet godina robije, najmanje na dve i po. Takođe, kazna neće moći da mu se ublaži. I da, mora na robiju.

Droga

Minimalna kazna za uzgajivače opijuma i konoplje (osnovnih derivata za proizvodnju heroina i marihuane) povećava se na godinu dana sa ranijih šest mjeseci. Čak i onaj koji samo drži veću količinu narkotika (dakle, ne jedan džoint) može se kazniti zatvorom od tri do 10 godina. Do sada su kazne za posjedovanje narkotika bile znatno niže, a dokazivanje namjere za distribuciju droge uvijek je stvaralo probleme tužilaštvima.

Priprema djela

To je takođe nova tačka zakona. Nacrt podrazumijeva da će se za pripremu ubistva, ali i drugih krivičnih djela kažnjavati i oni za koje policija i tužilaštvo imaju saznanja i dokaze da su pripremali ubistva, odnosno sva krivična djela za koje je zaprijećena kazna viša od pet godina. Ovaj član zakona osmišljen je upravo da bi bio zadat udarac mafijaškim klanovima.

Napad na advokate

U pitanju je novi član Krivičnog zakona 336B. U njemu se kaže da onaj koji napadne advokata ili člana njegove porodice može da bude kažnjen zatvorom do tri godine.

Ako mu nanese lake tjelesne povrede, predviđena je kazna od jedne do pet godina, uništenje imovine kazniće se robijom do dve godine. Ova djela oštrije su kažnjena samo kad se dogode u vezi sa poslom koji advokat obavlja.

Glasalo nekoliko opozicionih poslanika

Za izmjene Krivičnog zakonika i Zakona o krivičnom postupku kojima su uvodi doživotni zatvor za najteža krivična djela, pored poslanika vladajuće koalicije, glasalo je i nekoliko poslanika opozicije. Glasao je poslanik Nove Srbije – Pokret za spas Srbije Đorđe Vukadinović, zatim samostalni poslanik Miladin Ševarlić, poslanice LSV Olena Papuga i Nada Lazić, kao i prisutni poslanici SRS.

Posalnici drugih opozicionih stranaka, koji već neko vrijeme bojkotuju rad parlamenta, ni danas nisu bili u skupštinskoj sali.